Danas ćemo pisati o savjetima doktora SAše Kikovića sa VMA. Pričao je o holesterolu koji je sve više pristan među ljudima. Kada vidite da vam je povišen šećer treba da uradite jednu stvar.
Dijabetes je bolest koja je sve prisutnija u današnjem društvu, a njegov razvoj često je povezan sa savremenim načinom života. Insulin, hormon koji proizvodi pankreas, ključan je za pravilno funkcionisanje organizma jer omogućava da glukoza uđe u ćelije i bude iskorišćena kao izvor energije. Međutim, kada telo ne proizvodi dovoljno insulina ili ćelije ne reaguju pravilno na njega, glukoza ostaje u krvi, što vodi do stanja poznatog kao hiperglikemija. Ako se ovo stanje ne kontroliše, može doći do ozbiljnih oštećenja krvnih sudova, bubrega, očiju, srca i nervnog sistema.
Savremeni način života igra ključnu ulogu u razvoju dijabetesa. Faktori kao što su brza hrana, dugotrajno sedenje, stres i povećana stopa gojaznosti stvaraju savršene uslove za razvoj bolesti, zbog čega se dijabetes sve češće naziva “bolest modernog doba”.
Glavni alat za dijagnozu dijabetesa su laboratorijski testovi glukoze u krvi. Rezultati mogu ukazivati na tri moguća stanja:
- Normalna regulacija šećera – vrednosti šećera ispod 5.6 mmol/l.
- Predijabetes – vrednosti između 5.6 i 6.9 mmol/l.
- Dijabetes – vrednosti od 7.0 mmol/l i više.
Pored ovih testova, postoji i test opterećenja glukozom (OGTT) koji meri nivo šećera dva sata nakon unosa glukoze, kao i parametar HbA1C, koji pokazuje prosečne vrednosti glukoze u poslednja tri meseca.
Kada se otkrije povišen nivo šećera u krvi, lekar odlučuje da li je potrebna terapija lekovima ili se bolest može kontrolisati promenama životnih navika. Ishrana ima ključnu ulogu u kontroli dijabetesa i ne znači striktno odricanje, već postizanje ravnoteže u ishrani.
Preporučena ishrana
Dijabetička ishrana treba da uključuje:
- Povrće, integralne žitarice, mahunarke i ribu.
- Manje industrijski prerađenih proizvoda, zasićenih i trans masti.
- Preporučuje se 5 do 6 manjih obroka dnevno kako bi se nivo šećera održao stabilnim.
Ugljeni hidrati bi trebalo da čine 50–55% unosa, masti oko 30%, a proteini 10–15%. Preporučuje se korišćenje zdravih masti, kao što su maslinovo ulje, avokado i orašasti plodovi. Sa druge strane, treba izbegavati prženu hranu, kalorične proizvode, punomasne mlečne proizvode i sve što sadrži previše šećera i holesterola.
Dijabetes ne pogađa sve ljude jednako. Postoje faktori rizika na koje ne možemo uticati, poput genetskog nasleđa i godina starosti. Ako neko u porodici boluje od dijabetesa, rizik je povećan. Takođe, posle 45. godine, učestalost bolesti značajno raste.
S druge strane, postoje faktori koje možemo kontrolisati:
- Ishrana i fizička aktivnost.
- Telesna težina i prestanak pušenja.
Stručnjaci savetuju da osobe sa indeksom telesne mase većim od 25 kg/m² obavezno provere nivo šećera u krvi, naročito ako imaju dodatne faktore rizika, kao što su fizička neaktivnost, visok krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, sindrom policističnih jajnika, prethodni gestacijski dijabetes ili porodičnu istoriju bolesti. Ako ovi faktori nisu prisutni, preporučuje se testiranje nakon 45. godine i ponavljanje svake tri godine.
Predijabetes je faza u kojoj nivo šećera nije dovoljno visok da bi bio dijagnostikovan kao dijabetes, ali jasno ukazuje na to da organizam ne funkcioniše kako bi trebalo. U ovoj fazi se bolest može zaustaviti ili usporiti ako se preduzmu odgovarajuće mere:
- Uvođenje pravilne ishrane.
- Fizička aktivnost od najmanje 30 minuta dnevno.
- Smanjenje telesne mase kod gojaznih osoba.
- Redovne lekarske kontrole.
Predijabetes je zapravo poslednje upozorenje da se preduzme nešto ozbiljno.
Pušenje i neuro kontrolisani visok krvni pritisak dodatno pogoršavaju stanje dijabetesa. Zato su prestanak loših navika i redovna kontrola zdravlja od esencijalne važnosti, kao i primena lekova.
Kada se dijabetes dijagnostikuje, terapija može uključivati oralne lekove ili insulin, zavisno od tipa i težine bolesti. Međutim, ni tada promena načina života ne prestaje da bude osnova. Lekovi pomažu, ali disciplinovana ishrana i fizička aktivnost ostaju ključ za kontrolu bolesti.
Dijabetes je bolest koju je moguće kontrolisati ako se na vreme prepozna i pristupi odgovarajuće. Zdrava ishrana, redovno testiranje, fizička aktivnost i prestanak loših navika mogu značajno poboljšati kvalitet života. Ako testovi pokažu povišene vrednosti šećera, savetuje se poseta lekaru koji može odrediti odgovarajući tretman i terapiju.